Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Carinska vrijednost i porijeklo robe". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

NAZIV FAKULTETA

ESEJ

CARINSKA VRIJEDNOST I PORIJEKLO ROBE

PREDMET

IME I PREZIME

SMJER

MJESTO I DATUM

S A D R Ž A J:

TOC \o "1-3" \h \z \u

Uvod

Kako bi se uspješno povezivanla svjetska trgovina i dinamično razvijale međunarodni ekonomski odnosi potrebno je prihvaćanje pravila igre tog tržišta. Zemlje koje teže ulasku u Evropsku uniju trebaju prihvatiti cilj ulaska u svjetske ekonomske tokove, koji se realizuju integracijom domaćeg ekonomskog prostora u razvijeni sistem, izražen prije svega kroz EU, a svakako i Svjetsku trgovinsku organizaciju. Da bi se do tog cilja došlo neophodno je prilagoditi uslove privređivanja pravilima i propisima Evropske unije.

Naš carinski zakon i ostali propisi iz ostalog carinskog poslovanja su uglavnom harmonizovani sa carinskim poslovanjem zemalja članica Evropske unije, odnosno SvJetske trgovinske organizacije. Za carinsko poslovanje i stvaranja uslova za brže uklapanje u svJetske ekonomske tokove, ali i na pozitivan uticaj carinskog sistema na razvoj vanjskotrgovinskih odnosa, i privrednog sistema u cjelini, najvažnije je zakonski definisati dva osnovna elemenata carinskog sistema, a to su carinska vrijednost robe i porijeklo robe.

1. Carinska vrijednost robe

Jedan od važnijih ekonomskih kategorija u carinskom sistemu naše zemlje, kao i u svijetu uopće, jeste carinska vrijednost uvezene robe. Carinska vrijednost robe utvrđuje se zbog primjene stopa carine iz carinske tarife i obračuna ostalih uvezenih dažbina, kao i primjene netarifnih mjera. Ovdje se posebno misli na mjere trgovinske politike u skladu sa propisima kojima se utvrđuje vanjskotrgovinski promet. Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost, koju čini stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu koja se prodaje radi izvoza, uvećana za određene dodatne troškove (pribitne stavke) pod uslovom da:

za kupca nema ograničenje u raspolaganju ili upotrebi robe osim ograničenja koja predviđaju propisi i geografsko područje prodaje;

prodaja ili cijena robe ne podliježu uslovu ili naknadi čija se vrijednost ne može utvrditi u odnosu na vrijednost robe koja se vrednuje;

nijedan dio prihoda od kasnije prodaje, raspolaganja ili upotrebe robe posredno ili neposredno ne pripada prodavaocu;

kupac i prodavaoc nisu međusobno povezani ili ako jesu, da je transakcijska vrijednost prihvatljiva za carinske svrhe.

Okolnost da su kupac i prodavaoc povezana lica nije dovoljan razlog da se ne prihvati određena transakcijska vrijednost. U slučaju kupoprodaje između povezanih lica, transakcijska vrijednost se uvijek prihvaća i roba se normalno vrednuje kada uvoznik dokaže da je takva vrijednost utvrđena u isto ili približno isto vrijeme, približno jednaka:

 

-----------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.--------------------------------------   

www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]